

Digitalizacija muzejskih predmeta, prepoznavanje rukopisa i automatizacija sve su oblasti u kojima savremena tehnologija može da promeni pravila igre. Veštačka inteligencija i tehnologija koja se stalno razvija poslednjih godina neverovatno su uzdrmale oblast zaštite nasleđa. Jedna takva uspešna priča je i najnoviji razvojni projekat Uprave za informatiku i inovacije Nacionalnog arhiva Mađarske (MNL). Novine koje su uveli u proteklom periodu ne samo da obradu istorijskih spisa čine efikasnijom, već ih čine i dostupnijim istraživačima i zainteresovanima.
Jedan deo rada Uprave odvija se u oblasti prepoznavanja rukopisa, koja je već postigla upečatljive uspehe. Drugi tim radi na automatizovanom povezivanju zapisa i istorijskih podataka. Treći oslonac rada je digitalizacija, oblast u kojoj se u prethodnim godinama pojavilo više pitanja. To je tačka u kojoj se prvi put javila ideja o uključivanju stručnjaka kompanije Tripont.
Robotski skeneri i tim Tripont – rešenja za zaštitu nasleđa
Pitanja i odgovori
Kada je saradnja počela?
Prvi razgovori između MNL-a i Triponta i predstavljanje kompanije odvijali su se još 2019. godine. Tada se prvi put pojavio i ovaj zadatak. Od tada među nama traju stalne stručne konsultacije, kako bismo ustanovi mogli da obezbedimo najoptimalnije rešenje.
Sa kakvim izazovima je trebalo da se suočite?
Elektronska matična evidencija u Mađarskoj pokrenuta je tek 2014. godine, a MNL čuva duplikate matičnih knjiga u tomovima od 1895. do 1980. godine. Stanje knjiga je takođe različito, zavisi od toga kako su čuvane, položene ili uspravno, kakav je papir i kakve korice korišćeni za knjige. Prisutni su i oštećeni, iskrivljeni tomovi. Ne sme se zaboraviti ni ugao otvaranja kojim se knjige štite. Zato sa stanovišta zaštite fonda nikako nije bilo svejedno koje rešenje im predlažemo. Najveća glavobolja ipak je proizašla iz veličine tomova. Knjige veće od formata A2 ne može da snimi svaki robotski skener.
Kakav je bio iskazani zahtev?
Zahtev je bio da se matične knjige digitalizuju što profesionalnije, brzo i automatizovano. Zbog specifikovanih svojstava, kao što su veličina knjiga ili težina listova, u obzir je na kraju mogao doći samo jedan uređaj koji je odgovarao zahtevima. Za taj zadatak bio je pogodan samo vrhunski robotski skener za knjige ROBO SCAN V2, koji je razvila naša nemačka partnerska kompanija SMA.
Koja svojstva ima ovaj skener za knjige?
Skener za knjige ROBO SCAN V2 projektovan je za projekte digitalizacije u kojima veći deo posla možemo prepustiti robotici, ali kod problematičnih knjiga operater može da skenira i ručno. Pruža i mogućnost da se kolevka za knjige preuredi sa V-oblika na 180 stepeni, kako bismo mogli da skeniramo i časopise, fotografije, karte ili bilo koje druge ravne predmete. Korisničkim interfejsom može se upravljati na ekranu osetljivom na dodir ili opciono pomoću softvera Batch Scan Wizard i sa laptopa ili računara. Opseg skeniranja je A2+, što je najveći opseg skeniranja među robotskim skenerima za knjige. Maksimalna rezolucija materijala skeniranog ovim uređajem je 600dpi, a maksimalna dubina boje 48 bita. Uređaji su pojedinačno opremljeni jedinstvenom IP adresom, kako bi se njima moglo upravljati i daljinskim pristupom.
Mogu li ovi roboti da zamene kolege koji digitalizuju?
Skeneri moraju biti pod stalnim nadzorom kako bi sve bilo pravilno tokom izrade snimaka. Takođe, za rukovanje je potreban određeni nivo stručnosti digitalizatora. Dakle, odgovor je ne. Robotski skener je pogodan za povećanje efikasnosti, a ne za zamenu ljudi.
Kako je tekla instalacija?
Uređaje smo isporučili početkom aprila, nakon čega smo ih za jedan dan instalirali i pustili u rad na planiranim mestima. Povezali smo ih na mrežu ustanove i fino podesili robotiku kako bi se što bolje mogla primeniti na specifičnu veličinu knjiga. Zatim smo posvetili još jedan ceo dan tome da i saradnike MNL-a na odgovarajući način obučimo za upotrebu skenera, kako bi mogli u potpunosti da iskoriste ove nove uređaje.
Šta je cilj projekta digitalizacije?
Glavni cilj je da se digitalizuju svi državni duplikati matičnih knjiga u Mađarskoj. To je veoma važno i sa stanovišta zaštite fonda i sa stanovišta mogućnosti istraživanja. Arhiv je, međutim, postavio i višu letvicu, jer na osnovu informacija dobijenih iz digitalizovanih matičnih knjiga planira da izradi digitalno porodično stablo Mađarske.





Povezana usluga
Digitalizacija ukoričene građe →Kontakt
Imate pitanje o digitalizaciji? Obratite nam se.

